O ŠKORPIONIMA-ŠKORPIJE-ŠTIPAVCI I SUZBIJANJU

Škorpioni ili štipavci (Scorpiones), škorpije                                                                             VIDEO -Europski škorpion

red najstarijih člankonožaca iz razreda paučnjaka (Arachnida),su najveći kopneni paučnjaci. Poznato je oko 600 vrsta. Žive većinom u tropskim i suptropskim krajevima, ali ih ima i u hladnijim područjima i gotovo u cijeloj Europi. Najpoznatije su europske vrste talijanski škorpion (Euscorpius italicus) i karpatski škorpion (E. Carpathicus)

GRAĐA MORFOLOGIJA ŠKORPIONA dezinsekcija škorpiona,deratizacija škorpiona,suzbijanje škorpiona,uništavanje škorpiona,otklanjanje škorpiona,

Prednji dio tijela (prosoma) nije posebno odijeljen od stražnjega (opistosoma). Kratki jednostavni glavopršnjak pokriven je čvrstim štitom. Na leđnoj strani nalaze se oči, jedan par središnjih i nekoliko pari lateralnih. Na trbušnoj strani nema oklopa nego je zaštićena osnovama nogu. Prvi par su helicere smještene ispred usnog otvora i imaju oblik kliješta. Dva para čeljusnih nogu (helicere i pedalpi) imaju oblik štipaljka i služe za hvatanje plijena. Dobro su razvijena četiri para nogu za hodanje. Dugi člankoviti zadak završava otrovnom bodljom. Dišu uzdušnicama. Bodlja na vrhu niza abdominalnih članaka je u mužjaka deblja.

RAZMNOŽAVANJE Reprodukcija   istrebljivanje škorpiona,otrov škorpiona,uklanjanje škorpiona,prskanje škorpiona,špricanje škorpiona

Škorpije mužjaci na operkulumu imaju kukice i po obliku bodlji i pedipalpi. Spolne žlijezde kod mužjaka i ženki su vrlo slične građe, sastoje se od grupe cjevčica od koje polaze odvodi koji se izlivaju u genitalni atrijum. Prilikom igre parenja škorpije pokazuju vrlo specifično ponašanje. Mužjaci polažu spermatozoide na zemlju, a ženke ih unose u tijelo preko polnog otvora. Razvitak oplođenih jaja odvija se u tijelu ženke i traje od nekoliko mjeseci do godinu dana, a nekada i duže. Poslije završenog razvoja rađa se od 6 do 90 mladih dužine nekoliko milimetara koji na leđima majke borave oko tjedan dana, odnosno, do prvog presvlačenja. Ženka koti živi podmladak, koji neko vrijeme nosi na leđima. Životni vijek škorpiona iznosi i do 25 godina.

ŽENKA ŠKORPIONA S PODMLADKOM NA LEĐIMA NAČIN ŽIVOTA

Škorpioni se danju zadržavaju pod kamenjem, noću izlaze u lov na kukce, pauke i dr. Plijen isišu. Ubod nekih vrsta smrtonosan je i za čovjeka. Na Balkanu ubod u čovjeka uzrokuje samo manje crvenilo. Na juž. dijelu Balkana živi najveći europski opasni balkanski štipavac (Buthus gibbosus), dug do 8 cm. Najveći je golemi štipavac (Pandanus imperator), iz tropske  Afrike, dug 17 cm. Danju miruju dok noću škorpioni idu u potragu za hranom. Većina vrsta su solitarne jedinke, aktivne noću. Danju se skrivaju u tlu, pod komadima drveća ili kamenjem, bježeći od svjetlosti i predatora.

PREHRANA

 

Hrane se svakim plijenom kojeg mogu usmrtiti – manjim kralješnjacima kao što su ptice, glodavci, gmazovi i raznim beskralješnjacima. Plijen prvo hvataju helicerama, zatim ga ubadaju otrovnim žalcem na vrhu repa. Ne mogu jesti hranu u krutom stanju, već kao pauci injiciraju otrov koji omekšava tkivo i tako ga čine pogodnim za probavljanje. Kada škorpija hvata plijen onda je njen postabdomen podignut i povijen naprijed preko tijela tako da je bodlja upravljena ka žrtvi i spremna za napad. Bodlja, kojom se završava opistozoma se, prema embrionalnom porijeklu, smatra člankom. U njenoj proširenoj osnovi nalazi se parna otrovna žlijezda čiji se otvor nalazi na vrhu bodlje. Žlijezda je obavijena mišićima čije kontrakcije ubrizgavaju otrov u žrtvu.

Škorpije se hrane sitnim zglavkarima koje hvataju kliještolikim pedipalpima, a ubijaju ubodom bodlje. Probava ubijenog plijena počinje radom helicera koje maceriraju plijen i izlučivanjem sokova iz prednjeg crijeva na njega. Poluprobavljenu hranu usisava ždrijelom iz koga hrana ide u jednjak pa u srednje crijevo i žlijezde za probavu gdje se probavlja do kraja, a zatim i apsorbira. Neprobavljeni sastojci hrane se prebacuju u zadnje crijevo i preko analnog otvora izbacuju iz tijela

Izlučivanje se obavlja pomoću:

  • dva para Malpigijevih cjevčica koje se izlivaju između srednjeg i zadnjeg crijeva;

  • dva para koksalnih žlijezda koje se izlivaju u bazu trećeg para nogu za hodanje

OTROVNOST

Svi škorpioni su otrovni, produkt otrovnih žlijezda spada u neurotoksine što znači da izravno djeluju na procese živčanog sustava žrtve – najčešće ju paralizira ili makar uspori kretanje i reflekse. Većina škorpiona je bezopasna za čovjeka, no vrste, primjerice, iz porodice Buthidae mogu biti opasne za ljudsko zdravlje. U Hrvatskoj obitava relativno neopasni mediteranski škorpion. Europski škorpion sadrži tzv. alfa-škorpionski toksin. Simptomi trovanja počinju s veoma jakom lokalnom boli, a zatim se, ovisno o podneblju i drugim činiteljima, javljaju palor, tahikardija i hipotenzija. U drugoj fazi se javlja spazam mišica, grčevi, hipotenzija i bradikardija. Kod nekih vrsta je moguć edem pluća i smrt od respiratornog aresta, ali ne kod europskog škorpiona. Postoje protuotrovi, ali su oni vrlo specifični i ne može se primijeniti meksički protuotrov za ubod europskog škorpiona. U slučaju da imate "bliski susret" sa škorpionom, odmah potražite pomoć liječnika. Količina otrova koja se injicira u žrtvu je pod kontrolom mišića i obično iznosi 0,1-0,6 mg. Veći plijen dobija veću količinu otrova nego oslabljeni ili ranjeni plijen – produkcija otrova je energetski zahtjevna i potrebno je i nekoliko dana za potpuno “punjenje”. Najotrovnije vrste su Leirus quinquestriatus & Androctonus australis.

Gotovo su svi sjevernoamerički škorpioni relativno neškodljivi. Jedini simptomi njihovih uboda obično su bol s nešto otekline, povećane osjetljivosti i topline na mjestu uboda. Međutim, mnogo je otrovniji izrezbareni centruroidi (Centruroides exilicauda) koji se nalaze u Arizoni i Novom Meksiku i na kalifornijskoj strani rijeke Kolorado. Ubod je odmah bolan, katkada uzrokujući neosjetljivost ili bockanje u području oko uboda. Oteknuće je rijetko. Djeca postaju napeta i nemirna i imaju nevoljne, slučajne pokrete glavom, vratom i očima. U odraslih se ubrza srčani rad, disanje i poveća krvni tlak. Mišići mogu oslabiti i mogu postati neusklađeni. I u djece i u odraslih mogu se razviti poteškoće s disanjem komplicirane povećanom proizvodnjom sline.

Ubode većine sjevernoameričkih škorpiona ne treba posebno liječiti. Kockicom leda smanjuje se bol kao i mašću koja sadrži kombinaciju antihistaminika, analgetika i kortikosteroida. Grčeve mišića i visoki krvni tlak, što nastaju zbog uboda, može se ublažiti i otkloniti lijekovima. Važno je strogo mirovati u krevetu. U prvih 8 do 12 sati ne bi trebalo uzimati nikakvu hranu. Treba dati protuotrov svim ljudima, naročito djeci, u kojih nema reakcije ili kod kojih nastane burna reakcija.

 dezinsekcija škorpiona štipavaca, deratizacija škorpiona štipavaca, suzbijanje škorpiona štipavaca, uništavanje škorpiona štipavaca, otklanjanje škorpiona štipavaca, istrebljivanje škorpiona štipavaca, otrov škorpiona, uklanjanje škorpiona, prskanje škorpiona, špricanje škorpiona štipavaca,škorpion ugriz,škorpion ujed

 

 

ZAGREB 01/61 77 775;01/ 61 10 194; 098/66 44 64; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

      ISTRA 052/460 050, 098/ 276 768; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.