DEZINSEKCIJA KRPELJA - SUZBIJANJE KRPELJA TE O KRPELJIMA OPĆENITO

DEZINSEKCIJA KRPELJA (SUZBIJANJE - UNIŠTAVANJE KRPELJA) TE O KRPELJIMA OPĆENITO

 Bolesti koje prenose krpelji

Pri boravku na otvorenom šumi ili livadi među niskim raslinjem opasnost predstavljaju krpelji koji svojim ugrizom na ljude mogu prenijeti i opasne uzročnike zaraznih bolesti. Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijenosa zaraznih bolesti. Na kontinentu, u unutrašnjosti Republike Hrvatske  najčešći je šumski krpelj (Ixodes ricinus) dok u primorju opasnost prijeti od  kontakta  sa psećim krpeljom (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, koje uzrokuju pjegave groznice. dijelove tijela).

Naime, veći broj krpelja uopće se ne "ugnijezdi" u kožu i spadne s tijela, neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate (obično pregibe, vlasište i druge toplije/vlažnije. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom ugriženog čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće tek 1-2 tjedna nakon ugriza krpelja. Stoga nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć - dovoljno je samo ukloniti krpelja s kože. Savjeti su sljedeći: nakon odlaska u prirodu promijeniti odjeću, otuširati se i dobro pregledati, a u slučaju pronalaska krpelja odstraniti ga dezinficiranom pincetom, pazeći da mu glava ne ostane u koži. Preporučljiva je odjeća dugih rukava i nogavica. Krpelji se najčešće zadržavaju na zglobovima, u predjelu pazuha, ispod uha... Problem je to što mnoge bolesti koje prenose krpelji imaju simptome nalik gripi, zbog čega mnogi ne potraže liječničku pomoć dok se ne razviju komplikacije, poput upale pluća, poremećaja zgrušavanja krvi, hepatitisa i upale moždane ovojnice.

Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje ili transovarijalnim prijenosom od majke na potomstvo

Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica.

Treba naglasiti kako se većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja može spriječiti samim izbjegavanjem kontakta s krpeljima ili pravovremenim i ispravnim uklanjanjem krpelja s tijela, dok se samo jedna bolest (krpeljni meningoencefalitis) može spriječiti i cijepljenjem.

Mjesto ugriza krpelja može se očitovati manjim crvenilo i oteklina u trajanju par dana uz  manji svrbež što nije posljedica infekcije, već iritacije supstancijama koje je krpelj ubrizgao u kožu prilikom ugriza.

Ako bi se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojavili simptomi bolesti:

·         temperature,

·         bolova u mišićima i zglobovima,

·         opće slabosti (slično gripi),

·         glavobolja,

·         mučnina,

·         povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa),

potrebno je posjetiti liječnika kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo potrebito liječenje..
Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze), a samo iznimno se prenose i na ljude.
 

Bolesti koje prenose krpelji

Uzročnik

Krpeljni meningoencefalitis

Flavivirus - virus krpeljnog meningoencefalitisa

Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica

Nairovirus iz porodice Bunyaviridae

Borelioze: povratna vrućica, lajmska bolest, eritema migrans

Borelije - razne borelije - Borrelia burgdorferi

Tularemija

Francisella tularensis

Erlihioze

Ehrlichia chaffeensis, E. phagocytophila

Babezioza

Paraziti iz roda Babesia

Rikecioze - Pjegave groznice / krpeljni tifus - Q-groznica

 

Rikecije - R. rickettsii, R.conori, R.sibirica, R.australis Coxiella burnetii

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ZAGREB 01/61 77 775;01/ 61 10 194; 098/66 44 64; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

      ISTRA 052/460 050, 098/ 276 768; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.