Deratizacija -SUZBIJANJE GLODAVACA tvrtke ŠVAJGER

DERATIZACIJA  . suzbijanje glodavaca (definicija)

je skup različitih preventivnih i kurativnih mjera suzbijanja,uništavanja,otklanjanja odnosno uklanjanja miševa,štakora i ostalih glodavaca a koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, na nivo podnošljivosti, sa svrhom zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja nazočne populacije štetnih glodavaca koji su prirodni rezervoari i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici.

ODGOVOR NA PITANJE : KAKO RIJEŠITI PROBLEM ILI KAKO SE RIJEŠITI MIŠEVA ili ŠTAKORA SLIJEDI i u člancima

o Deratizacija - raticidima (rodenticidima), kemijska metoda i

O ŠTAKORIMA,DERATIZACIJI ŠTAKORA-SUZBIJANJU ŠTAKORA odnosno 

DERATIZACIJA MIŠEVA-SUZBIJANJE MIŠEVA

DERATIZACIJA podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja i smanjenja populacije štetnih glodavaca na površinama, u prostoru ili objektima.

Na toj razini (ispod praga štetnosti) suzbijenosti glodavci ne čine veće ekonomske štete niti čine veću ugrozu zdravlju ljudi.

Štete koje uzrokuju miševi i štrakori mogu biti :

  • ekonomske (obzirom da su sirovine i gotovi proizvodi konzumirani, onečišćeni ili oštećeni te se moraju baciti) inventar npr. računala gube podatke, nastaju požari na instalacijama, uništavanje rariteta i kulturne baštine...
  • zdravstvene (prenešene bolesti na ljude kao salmoneloze, leptospiroze, tifus, kuga, tularemija, trihineloza) uslijed ugriza, ekskreta (fekalije i urin) i sekreta (slina, krv, limfa) glodavaca ostavljenim na površinama, predmetima, priboru, opremi ili namirnicama
  • opet ekonomske u količinama lijekova izgubljenjim radnim danima i nastalim bolničkim troškovima uslijed takvih epidemija sada unešenih u obitelj ili kolektiv a gdje se tada šire sa čovjeka na čovjeka 

No svakako je bino obnavljati suzbijanje miševa ,štakora i ostalih glodavaca zbog velikog reproduktivnog potencijala glodavaca iz čega i proizlaze zakonom propisane obaveze uništavanja miševa i štakora u određenim vremenskim rokovima, pri elementarnim nepogodama ili katastrofama, te pri pojavi većih epidemija.

DERATIZACIJA je obavezna temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN 79/07,113/08 i 43/09 i temeljem Zakona o veterinarstvu NN 41/07.

Lokalna samouprava propisuje svoje odluke o otklanjanju miševa i štakora pa se tako u Službenom glasniku Grada Zagreba objavljuju odluke o obvezatnoj preventivnoj deratizaciji.

DERATIZACIJA uklanjanje, glodavaca (uklanjanje miševa ,štrakora i drugih glodavaca) se obvezatno preventivno provodi :

  • u proljeće, nakon zimske hibernacije glodavaca kada glodavci lutaju u potrazi za hranom ne bi li nadoknadili potrošene zalihe kao i zbog povećane količine oborina i podizanja podzemnih voda uslijed topljenja snijega a koje tada napune podzemne kanale i gnijezda glodavaca.
  • u jesen, kada glodavci počinju skupljati zalihe hrane i hraniti se više ne bi li stvoprili energetsku "potkožnu rezervu" i podnijeli hladnoću, te također zajedno s potomstvom prespavali zimu.
  • interventno i protuepidemijski kod enormnog povećanja populacija glodavaca ili prirodnih katastrofa

DERATIZACIJU-uništavanje miševa i štakora

započinjemo anketom i inspekcijom-monitoringom prisustva glodavaca-miševa ili štakora u objektu. Prate se uočeni miševi ili štakori, njihovi tragovi : oglodi, ostaci urina i fekalija, eventualne lešine.

DERATIZACIJU-rješavanje problema sa miševima i štakorima

na otvorenom provodimo zaprašivanjem rupa i postavljanjem zadrovanih meka u rupe glodavaca   nedustupnih kućnim ljubimcima-neciljanim vrstama, te djeci.

U stambenim i javnim zgradama meke se postavljaju u podrumskim, prizemnim i dvorišnim prostorima, kanalizaciji i energetskim objektima, toplinskim stanicama i kotlovnicama, tavanima uglavnom na mjestima "pod ključem" ili nedostupnim neovlaštenim osobama ili vrstama.

Deratizaciju zatvorenog prostora (suzbijanje miševa i štakora) provodimo ili "neotrovnom metodom" postavljanjem mehaničkih klopki, ljepila (gdje je upotreba kemikalija i zatrovanih meka kontraindicirana i nepoželjna) ili  "otrovnom kemijskom metodom" postavljanjem zatrovanih meka u plastične, metalne ili kartonske spremnike a koji sprečavaju rasipanje i propadanje meke te kontakt neciljanih vrsta s zatrovanom mekom. Kutije se označavaju oznakama upozorenja, numeriraju i datiraju radi lakšeg monitoriranja i nadopunjavanja te nose istaknute podatke o izvoditelju usluge deratizacije, o vrsti meka, o protuotrovu, o odgovornoj osobi tvrtke i njenom telefonu u slučaju potrebe brzog sprečavanja neciljanog i neželjenog otrovanja.

Takve se kutije upisuju u PLAN POSTAVLJANJA ZATROVANIH MEKA (DERATIZACIJSKA MAPA) radi lakšeg kontroliranja, nadopune i uklanjanja po završenoj deratizaciji. Tako je moguće pratiti mjesta najveće pojavnosti glodavaca, atraktivnosti meka za glodavce, pratiti puteve kretanja i zadržavanja glodavaca te uočiti puteve prema njihovim skrovištima.

Zatrovane meke dobivaju se miješanjem hranjivog nosača i raticida. Nosač može biti svjež-vlažan ili suh-trajan, može biti sa lomom zrna žitarica, keksima ili pahuljicama ponekad i sa grisom. Žitarice su sterilizirane tako da neće isklijati. Kako bi se spriječilo rasipanje ili otapanje meke meka može biti parafinizirana-kruta ili peletriana (stiješnjena pod pritiskom).

Meke uz nosač sadrže i atraktante (začine) radi primamljivosti za glodavca ili pak veziva (ulje ili masnoće) a što produžava i trajnost meke te je čini hidrofobnom-vlagootpornijom.  

Svakako treba napomenuti da im tvornički i laboratorijski ispitane zakonom dopuštene meke izričito odgovaraju po ukusu i nutritivnoj vrijednosti pa rado jedu izložene meke, a ženke glodavaca prilikom dojenja potomstva "predaju" određene količine svom potomstvu u leglu višekratno gdje se također izražava kumulativno djelovanje raticida antikoagulanta.

Također mnogi tvornički spravlheni preparati sadrže Bitrex ili gorku tvar  koja ostale sisavce (kućne ljubimce, divlje životinje) pa i čovjeka odvraća od slučajnog konzumiranja zatrovanih meka 

Raticidi odnosno rodenticidi moraju

  • biti učinkoviti u vrlo malim količinama ,
  • biti "humani" u primjeni dakle da ne izazivaju dugotrajnu agoniju u glodavaca
  • biti takvi da ne izazivaju otpornost
  • u primjenjenim koncentarcijama i količinama biti neotrovni, neopasni i neškodljivi za ljude te postavljeni na stručan - siguran način 

RATICIDI koje primjenjujemo posjeduju dozvolu za promet i uporabu u Republici Hrvatskoj, postavljaju se prema njihovoj svrsi i namjeni te obzirom radi li se o upotrebi u javnom zdravstvu , veterinarstvu ili poljoprivredi..

 

Svaki korisnik dobiva POTVRDU O OBAVLJENOJ USLUZI DERATIZACIJE i uputu te STL-sigurnosno tehnički list upotrebljene opasne kemikalije koja se rabi za trovanje štetnih glodavaca.

ZAGREB     01/61 77 775;01/ 61 10 194; 098/66 44 64; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

      ISTRA      052/460 050, 098/ 276 768; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.