Deratizacija miševa i štakora-suzbijanje stakora i miseva

DERATIZACIJA miševa-štakora-suzbijanje glodavaca 

 

deratizacija, miševa, štakora, deratizacija obavezna, plan postavljanja zatrovanih meka, plan postavljanja otrova, otrov za miševe, otrov za štakore, deratizacijska mapa, plan deratizacije, raticidi, kemijska deratizacija, rodenticidi, sanitarna deratizacija, preventivna deratizacija, suzbijanje glodavaca, suzbijanje miševa, suzbijanje štakora, uništavanje miševa, uništavanje štakora, uništavanje glodavaca, uklanjanje glodavaca, sredstvo protiv miševa, sredstvo protiv štakora, zamke za miševe, zamke za štakore, kutije za miševe, kutije za štakore, ljepilo za miševe, ljepilo za štakore, klopke, za, zamka, zamke, klopka, ljepilo, ljepila , ljepljive, trake, ploče, ploce, kutije, instalacije, stanice, deratizacijske, otrov, otrovi, otrove, otrovima, otrova, sredstvo, sredstva, sredstvima, štakore, štakori, trovanje, truje, tko, što, čime, cime, sto, otrovati, trovati, pšenica, zatrovana, zatrovane, psenice, stakora, stakore, stakori, miseva, miševe, miseve, miševi, kako, ih, se , riješiti, rijesiti, od, rjesiti, rjesenje, pomoć, pomoć, zastita, zaštita, otjerati, istjerati , iskorjeniti, plaši, plasi, tjera, odbija, smeta, šteti, steti, stakorima, štakorima, misevima, miševima, protiv, čega se, boje, cega se

je skup različitih preventivnih i kurativnih mjera suzbijanja, trovanja, uništavanja, istrebljivanja, otklanjanja odnosno uklanjanja miševa, štakora i ostalih glodavaca. To su mjere koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, na nivo podnošljivosti, sa svrhom zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja nazočne populacije miševa i štakora koji su prirodni rezervoari i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici pa tako i koronavirusa. ŠTAKORI prenose KORONAVIRUS-nove spoznaje

NAJČEŠĆA PITANJA KOJIMA NAM SE KLIJENTI JAVLJAJU :

KAKO RIJEŠITI PROBLEM ILI KAKO SE RIJEŠITI MIŠEVA i ŠTAKORA ?  KAKO ISTRIJEBITI ŠTAKORE i MIŠEVE? 

KAKO OTJERATI MIŠEVE I ŠTAKORE? DA LI APARATI DJELUJU NA MIŠEVE I ŠTAKORE, DA LI IH TJERAJU ? ŠTO SMETA MIŠEVIMA I ŠTAKORIMA?

KOJI SU OTROVI ZA MIŠEVE I ŠTAKORE , SREDSTVA PROTIV MIŠEVA I ŠTAKORA? GDJE KUPITI OTROVE PROTIV MIŠEVA I ŠTAKORA, SREDSTVA ZA MIŠEVE I ŠTAKORE?

IMATE LI KUTIJE ,ZAMKE ZA MIŠEVE I ŠTAKORE? TREBAM LJEPILO ZA MIŠEVE I ŠTAKORE (ili ljepilo za-protiv glodavaca)

KOLIKO KOŠTA DERATIZACIJA MIŠEVA I ŠTAKORA, CIJENA SUZBIJANJA MIŠEVA I ŠTAKORA ? ZAŠTO NIJE DERATIZACIJA BESPLATNA?

SLIJEDI i u člancima

Deratizacija - raticidima (rodenticidima), kemijska metoda i

O ŠTAKORIMA,DERATIZACIJI ŠTAKORA-SUZBIJANJU ŠTAKORA klikni link za članak odnosno 

DERATIZACIJA MIŠEVA-SUZBIJANJE MIŠEVA-klikni link za članak

DERATIZACIJA miševa i štakora podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja i smanjenja populacije miševa i štakora  na površinama, u prostoru ili objektima.

Na toj razini (ispod praga štetnosti) suzbijanja štakori i miševi ne čine veće ekonomske štete niti čine veću ugrozu zdravlju ljudi.

Štete koje uzrokuju miševi i štakori mogu biti :

  • ekonomske (obzirom da su sirovine i gotovi proizvodi od miševa i štakora konzumirani, onečišćeni ili oštećeni te se moraju baciti) inventar npr. računala gube podatke, nastaju požari na instalacijama, uništavanje rariteta i kulturne baštine...
  • zdravstvene (od štakora i miševa prenešene bolesti na ljude kao salmoneloze, leptospiroze, tifus, kuga, tularemija, trihineloza) uslijed ugriza, ekskreta (fekalije i urin) i sekreta (slina, krv, limfa) glodavaca ostavljenim na površinama, predmetima, priboru, opremi ili namirnicama
  • opet ekonomske u količinama lijekova izgubljenim radnim danima i nastalim bolničkim troškovima uslijed takvih epidemija sada prenijetih u obitelj ili kolektiv a gdje se tada šire sa čovjeka na čovjeka 

No svakako je bitno obnavljati suzbijanje miševa i štakora te ostalih štetnih glodavaca zbog velikog reproduktivnog potencijala iz čega i proizlaze zakonom propisane obaveze uništavanja miševa i štakora u određenim vremenskim rokovima, pri elementarnim nepogodama ili katastrofama, te pri pojavi većih epidemija kao što je pandemija COVIDa-19

DERATIZACIJA štakora i miševa  je obavezna temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN 79/07,113/08 i 43/09 i temeljem Zakona o veterinarstvu NN 41/07.

Lokalna samouprava propisuje svoje odluke o otklanjanju miševa i štakora pa se tako u Službenom glasniku Grada Zagreba objavljuju odluke o obvezatnoj preventivnoj deratizaciji.

DERATIZACIJA-uklanjanje štakora i miševa (uništavanje miševa i štakora tzv. štetnih glodavaca) se obvezatno preventivno provodi :

  • u proljeće, nakon zimske hibernacije glodavaca kada glodavci lutaju u potrazi za hranom ne bi li nadoknadili potrošene zalihe kao i zbog povećane količine oborina i podizanja podzemnih voda uslijed topljenja snijega a koje tada napune podzemne kanale i gnijezda glodavaca.
  • u jesen, kada glodavci počinju skupljati zalihe hrane i hraniti se više ne bi li stvorili energetsku "potkožnu rezervu" i podnijeli hladnoću, te također zajedno s potomstvom prespavali zimu.
  • interventno i protuepidemijski kod enormnog povećanja populacija glodavaca ili prirodnih katastrofa

DERATIZACIJA-istrebljivanje  miševa i štakora započinje anketom i inspekcijom-monitoringom prisustva glodavaca-miševa ili štakora u objektu. Prate se uočeni miševi ili štakori, njihovi tragovi : oglodi, ostaci urina i fekalija, eventualne lešine.

DERATIZACIJA-rješavanje problema sa miševima i štakorima na otvorenom provodimo zaprašivanjem rupa i postavljanjem zatrovanih meka u rupe glodavaca   nedustupnih kućnim ljubimcima-neciljanim vrstama, te djeci.

U stambenim i javnim zgradama zatrovani mamci se postavljaju u podrumskim, prizemnim i dvorišnim prostorima, kanalizaciji i energetskim objektima, toplinskim stanicama i kotlovnicama, tavanima uglavnom na mjestima "pod ključem" ili nedostupnim neovlaštenim osobama ili vrstama.

Deratizacija-suzbijanje miševa i štakora u zatvorenom prostoru provodimo ili "neotrovnom metodom" postavljanjem mehaničkih klopki, ljepila (gdje je upotreba kemikalija i zatrovanih meka kontraindicirana i nepoželjna) ili  "otrovnom kemijskom metodom" postavljanjem zatrovanih mamaca u plastične, metalne ili kartonske spremnike a koji sprečavaju rasipanje i propadanje zatrovane meke te kontakt ne ciljanih vrsta s zatrovanom mekom. Kutije se označavaju oznakama upozorenja, numeriraju i datiraju radi lakšeg monitoringa i nadopunjavanja te nose istaknute podatke o izvoditelju usluge deratizacije-trovanja štakora i miševa, o vrsti zatrovanih mamaca, o protuotrovu, o odgovornoj osobi tvrtke i njenom telefonu u slučaju potrebe brzog sprečavanja neciljanog i neželjenog otrovanja.

Takve se kutije upisuju u PLAN POSTAVLJANJA ZATROVANIH MEKA (DERATIZACIJSKA MAPA) radi lakšeg kontroliranja, nadopune i uklanjanja po završenoj deratizaciji miševa i štakora. Tako je moguće pratiti mjesta najveće pojavnosti miševa i štakora, atraktivnosti meka za glodavce, pratiti puteve kretanja i zadržavanja štakora i miševa te uočiti puteve prema njihovim skrovištima.

Zatrovani mamci za miševe i štakore dobivaju se miješanjem hranjivog nosača i raticida - rodenticida. Nosač može biti svjež-vlažan ili suh-trajan, može biti sa lomom zrna žitarica, keksima ili pahuljicama ponekad i sa grisom. Žitarice su sterilizirane tako da neće isklijati. Kako bi se spriječilo rasipanje ili otapanje meke meka može biti parafinizirana-kruta ili u peletama (stiješnjena pod pritiskom).

Otrovni mamci za štakore i miševe uz nosač sadrže i atraktante (začine) radi primamljivosti za miševe i štakore ili pak veziva (ulje ili masnoće) a što produžava i trajnost meke te je čini hidrofobnom-vlagootpornijom.  

Svakako treba napomenuti da im tvornički i laboratorijski ispitane zakonom dopušteni mamci protiv štakora i miševa izričito odgovaraju po ukusu i nutritivnoj vrijednosti pa rado jedu izložene meke, a ženke miševa i štakora prilikom dojenja potomstva "predaju" određene količine svom potomstvu u leglu višekratno gdje se također izražava kumulativno djelovanje raticida antikoagulanta.

Također mnogi tvornički spravljena sredstva protiv miševa i štakora sadrže Bitrex ili gorku tvar  koja ostale sisavce (kućne ljubimce, divlje životinje) pa i čovjeka odvraća od slučajnog konzumiranja otrova za štakore i miševe

Raticidi protiv miševa i štakora odnosno rodenticidi moraju

  • biti učinkoviti u vrlo malim količinama ,
  • biti "humani" u primjeni dakle da ne izazivaju dugotrajnu agoniju u glodavaca
  • biti takvi da ne izazivaju otpornost
  • u primjenjenim koncentarcijama i količinama biti neotrovni, neopasni i neškodljivi za ljude te postavljeni na stručan - siguran način 

RATICIDI koje primjenjujemo posjeduju dozvolu za promet i uporabu u Republici Hrvatskoj, postavljaju se prema njihovoj svrsi i namjeni te obzirom radi li se o upotrebi u javnom zdravstvu , veterinarstvu ili poljoprivredi..

 

Svaki korisnik dobiva POTVRDU O OBAVLJENOJ USLUZI DERATIZACIJE i uputu te STL-sigurnosno tehnički list uporabljene opasne kemikalije koja se rabi za trovanje štetnih glodavaca.

3. ZAŠTO JE BOLJA I KAKO DJELUJE  KEMIJSKA DERATIZACIJA ? OPASNOSTI ?

Deratizacija antikoagulantima djeluje po principu sprečavanja zgrušavanja krvi u glodavaca, dakle sisavaca.

Svakako ukoliko se otrov proguta u dovoljnoj količini, više puta konzumira (kumulativni učinak) opasnost na ne ciljanu vrstu postoji , dakle za čovjeka ili životinju koji su ne zaboravimo SISAVCI.

Zato se zatrovane meke ne postavljaju u blizini kućnih ljubimaca, male djece, na mjestima gdje mogu biti pomiješani s hranom.

Zabranjeno je izlaganje otvorenih meka, a koje na neki način nisu zaštićene od prosipanja ili dodira s vlagom pa se zato koriste kartonske ili još bolje plastične kutije. Po potrebi i narudžbi postoji mogućnost postavljanja metalnih instalacija.

Također zbog toga dolaze i u raznim formulacijama (parafinizirani blokovi, svježi mamci-jastučići ili vrećice, peletirani ili pak usitnjeni, u prahu, u tekućini, pomiješani sa nekom žitaricom ili keksima ,pahuljicama ili čak nekom drugom hranjivom podlogom).

Velika većina (NE SVI ) raticidi - rodenticidi za trovanje štetnim glodavcima sadrže i tzv. Bitrex koji je gorak i kao emetik tjera sisavce na povraćanje (štetni glodavci ga ne osjećaju) te se na taj način sprečava trovanje neciljane vrste.

BITREX može biti u tvornički proizvedenom preparatu, no ukoliko je već ušao u glodavca, a uginulog glodavca proguta npr. pas  PAS SE MOŽE OTROVATI jer se Bitrex više ne osjeti obzirom da je metaboliziran u organizmu glodavca.

KOD SLUČAJNOG OTROVANJA NECILJANIH VRSTA ZA SVE ANTIKOAGULANATE U UPORABI (u trgovini u slobodnoj prodaji) PA I KOD ONIH KOJE KORISTE PROFESIONALCI PROTUOTROV JE VITAMIN K1-fitomenadion- konakion i izdaje se samo i isključivo na liječnički recept .

Može biti u obliku tableta za primjenu per os  ili u ampulama kada se primjenjuje od strane liječnika intravenoznom terapijom.

Zato je bitno imati PISANU potvrdu ili sigurnosno tehnički list upotrebljenog raticida a kako bismo liječniku ili veterinaru mogli prikazati koje je i kakvo sredstvo prilikom deratizacije korišteno...

PRIDRŽAVAJTE SE UPUTA O POSTUPKU PRILIKOM DERATIZACIJE.

      Da li glodavci mogu odustati od konzumacije meke ako sadrži "nesiguran" miris?

Dakako. Mirisi sapuna,parfema,nafte,benzina,nikotina s ruku a ukoliko se njima dira meka mogu odvratiti glodavca. Također ukoliko meka poprimi neželjene ili nepoznate mirise iz okoline ili transportnog vozila.Štakori razlikuj mirise kemikalija u tisućinkama miligrama

 

Što znači kada nalazimo obojani izmet glodavca a nakon deratizacije?

Znače da je meka konzumirana,prošla kroz metabolizam glodavca i ušla u krv,te da su u roku nekoliko dana dani "odbrojani".

 

Postoji li opasnost za kućne ljubimce ukoliko konzumiraju meku ili glodavca koji je kozumirao otrov (živog ili mrtvog) ?

Postoji. Ako konzumiraju meku -potrebno je javiti se veterinaru, pokazati mu dokumente o deratizaciji.Protuotrov je vitamin K1-FITOMENADION -konakion.Zato meke sadrđže BITREX (ne sve) koji ih ili odbija ili izaziva povraćanje , a postavljaju se u zaključane ili čvrsto zatvorene kutije te u prostore nedostupno kućnom ljubimcu.Ako pojede otrovanog glodavca do trovanja može doći u blažem obliku, pogotovo ako glodavac ima još koju količinu meke u svom želucu a koja nije prošla kroz njegov metabolizam. Bitno je napomenuti da se BITREX -gorka tvar (emetik) ne osjeti

 

Hoće li otrovani glodavci odlutati van objekta podvrgnutog deratizaciji?

Otrovani glodavci ugibaju posvuda no većina napušta objekat i ugiba u svojim jazbinama (gnijezdima) ili čak u deratizacijskim kutijama.

 

Koliko treba glodavcima da uginu ?

Ovisno o vrsti i veličini glodavca i o vrsti aktivne tvari, individualnoj otpornosti ,dobi , zdravlju glodavca...Uobičajeno ugibanje traje od 3 do 7 dana ponekad i do 18.

Jake invazije glodavaca suzbijaju se 3 do 4 thedna, sve dok glodavci uzimaju meke ..

 

Koliko često je potrebno zamijeniti ili nadopuniti meke?

Preporuča se zamjena meka svakih 4 do 6 tjedana , no ukoliko se radi o velikim ionfestacijama ,potrebno je mijenjati svakih 7 do 10 dana. Voditi treba računa da se meke ne zapraše ili se obzirom na vlagu "pokvare" , da se ne "zasmrade" jer onda nisu atraktivne za glodavce..Ukoliko se radi o vrlo čistim prostorima zamjena meka može biti i na dulji rok.Ipak za najbolje rezultate meke moraju biti svježe.

 

Što ako su meke atraktivne za glodavce i konzumirane su , no suzbijanje nije zadovoljavajuće?

·         Vrijeme izlaganja rodenticida mora se produžiti i trajati najmanje 3 tjedna..

·         Količina meke je premalena tako da su sve meka pojedene 

·         Premalo je deratizacijskih pozicija ili je među njima preveliki raspon....

          Najbolje je kada su za miševe postavljene gušće a za štakore na rjeđe ...

·         Suzbijanje nije obavljeno na dovoljno velikoj površini zahvata , tako da glodavci dolaze

          iz veće a neobrađene udaljenosti

·         Moguće je i najvjerojatnije da se radi o otpornosti populacije glodavaca na upotrebljenu                    

          vrstu raticida. No tada je potrebno upotrijebiti drugu vrstu

 

Što ako meke nisu "atraktivne"?

1.     Meka je odbojna ili nije atraktivnog oblika....

2.     Deratizacijska kutija je na krivom mjestu ,gdje se kreće puno ljudi ...

3.     Postoji obilje druge atraktivne hrane za glodavce , pa nemaju nagon da traže njima            

        "servirane" meke ....

4.     Meke ili kutije su kontaminirane, meke pljesnjive ili devastirane od insekata, prašine ili   

        mirisima kemikalija.Treba obnoviti meke. .

5.     Moguće je iako malo vjerojatno da su glodavci "otkrili" zatrovanost meke pa je ne

 

        konzumiraju (štakori) 

ZAGREB     01/61 77 775;01/ 61 10 194; 098/66 44 64; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

      ISTRA      052/460 050, 098/ 276 768; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.