DERATIZACIJA MIŠEVA-SUZBIJANJE MIŠEVA

DERATIZACIJA MIŠEVA (SUZBIJANJE MIŠEVA,UNIŠTAVANJE MIŠEVA,OTKLANJANJE MIŠEVA,UKLANJANJE MIŠEVA odnosno ISTREBLJIVANJE MIŠEVA)  treba biti temeljit i trajan postupak kojim se rješava problem njihove biologije i biološke reprodukcije

DERATIZACIJA MIŠEVA-SUZBIJANJE MIŠEVA TVRTKE ŠVAJGER izvodi se otrovima protiv miševa (otrovima za miševe)      MIŠEVI I LJEPILO....MOŽDA

na način opisan u članku    Deratizacija - raticidima (rodenticidima), kemijska metoda  izvedba u praksi na terenu

sa svrhom opisanom u članku  Deratizacija -SUZBIJANJE GLODAVACA tvrtke ŠVAJGER 

    DOBRO UOČLJIVA VELIČINA ODRASLOG MIŠA

deratizacija_misevaKućni miš (Mus musculus) MIŠEVI  (Muridae) miš,miševi,deratizacija miševa,suzbijanje miševa,uništavanje miševa,istrebljivanje miševa, riješiti se miševa,otrovi za miševe,otrovi protiv miševa,trovanje miševa

IZGLED,ANATOMIJA,ŠTETNOSTI onečišćuju hranu, predmete  i površine, svojim mišjim izmetom ,mišjim urinom, mišjom slinom, miševi prenose zarazne bolesti putem mišje dlake,mišjeg ugriza 

 

Kućni miš (lat.Mus Musculus) je najčešća vrsta miša. Veličina odraslog miša je oko 6 cm, bez repa. Teški su oko 30 grama Životni vijek je oko 1.5 do 3 godine, odlikuje ga produljena njuška, dlakavo okruglo tijelo sa smeđo-sivom tamnijom dlakom od poljskih miševa, velike uši, te dugi bezdlaki rep koji je deblji od repova ostalih vrsta miševa su najčešće veće i tamnije od „ divljih“ jedinki, te imaju dulji rep. Može se provući kroz pukotinu od 6-7 mm širine. Ostale mekše gipsane ili drvene, plastične pregrade progloda. Prenosi uzročnike zaraznih bolesti: mišju groznicu, salmoneloze i ostale bolesti. Miševi su noćne životinje ili su aktivniji u sumrak, ali ih se, naravno, može sresti i po danu, osobito ako ih brojčano ima više na nekom području. Najvažnija osobina zubala glodavaca su povećan sjekutići u gornjoj i donjoj čeljusti.Zubi glodavaca u pravilu nemaju korijen. Prema mjestu izrasta zuba imaju zubnu šupljinu i rastu tijekom cijelog života. Za razliku od njih, kutnjaci imaju ograničen rast. Kod svih glodavaca se lijeva i desna strana zubala ne razlikuju.

deratizacija-miseva

RAZMNOŽAVANJE I BIOLOŠKI CIKLUS miš,miševi,deratizacija miševa,suzbijanje miševa,uništavanje miševa,istrebljivanje miševa, riješiti se miševa,otrovi za miševe,otrovi protiv miševa,trovanje miševa

Obzirom da su jako dobri penjači, gnijezdo mogu saviti bilo gdje u prostoru. Zauzet će bilo kakav miran kut u blizini izvora hrane. Obzirom da nema ograničavanja broja gnijezda na nekom području, a samo jedan par miševa proizvede 4 do 6 legala godišnje, te u svakom leglu 4 do 8 mladih, kroz godinu dana se populacija miševa ako se ne suzbija može popesti do brojnosti od 2000 jedinki. Zato je suzbijanje, uništavanje (deratizacija) miševa otežana. Ukoliko se želimo riješiti miševa potrebno nam je strpljenje u borbi protiv njih. 

 

PREHRAMBENE NAVIKE- misevi glodanjem nanose ekonomske štete

Hrani se 15-20 puta na dan. Miševi u danu pojedu oko 10% svoje ukupne težine, tako da npr. miš od 20 do 25 grama u danu pojede 2-2,5 grama hrane. Izvrsni su penjači i skakači. Miševi imaju potrebu stalno uzimati hranu-piju iznimno malo, dugo izdržava bez vode. Hrana za miševe uključuje razne sjemenke, kukuruz, pšenicu, ječam, sjemenke suncokreta a poslastica su mu svježe voće i povrće. miš,miševi,deratizacija miševa,suzbijanje miševa,uništavanje miševa,istrebljivanje miševa, riješiti se miševa,otrovi za miševe,otrovi protiv miševa,trovanje miševa

 

TRAGOVI PRISUSTVA
Mišji izmet po putevima kretanja je najčešći znak, a izgleda kao zrnce riže do jajolik veličine 3 – 8 mm i miševi ih izbacuju neprestalno tijekom kretanja. Slijedeći znak je  jak miris mišjeg urina koji se orijentiraju, obilježavaju puteve do izvora hrane, raspoznaju se unutar zajednice i obitelji te komuniciraju. Što je miris intenzivniji, to se može sa većom sigurnošću tvrditi da je infestacija poprilično jaka. Obzirom na urođeni instinkt mišjeg glodanja, vrlo često se vide tragovi zagriza u obliku dva paralelna utora razmaknutih 1 – 2 mm.  
 

OSOBINE I NAČIN ŽIVOTA miševi  prenose zarazne bolesti ,miševi onečišćuju hranu, miševi onečišćuju predmete, miševi onečišćuju površine mišjim izmetom, miševi onečišćuju urinom, slinom i miševi putem dlake prenose zarazne bolesti ,

Većina glodavaca su noćne životinje ili su aktivne u sumrak, ali ih se može sresti i po danu. Žive pojedinačno ili u grupama koje ponekad mogu imati i više od 100 jedinki. Glodavci su razvili naročit oblik prilagodbe na biljnu prehranu, Caecotrofiju. Uz drugu hranu, ponovo jedu i određeni dio vlastitog izmeta, pa na taj način hrana dvaput prolazi kroz probavni sustav. Prebivalište: kote u građevinama i jamama. Rade 'teritorij' blizu izvora hrane koji je najčešće udaljen 3-10 metara . Odlični penjači. Znatiželjni ali jako oprezni.

Miš je vrlo čista životinja, kupa se i umiva više puta dnevno. Kada su zajedno, miševi čiste krzno jedan drugome, spavaju sklupčani i sabijeni jedan uz drugog i uživaju u "društvu".

Miševi vrlo spretno uređuju svoju kućicu, unose u nju piljevinu, sijeno i hranu. Čišćenje se obavlja svakih 3 do 4 dana, a po potrebi i češće. Miš se voli penjati po raznim predmetima, provlačiti se i zavlačiti u rupe. Njihovi prednji zubi koji rastu tijekom cijelog života. Prati ga prepoznatljivi jaki miris ustajalosti, a njegova prisutnost se može lako prepoznati i po mišjem izmetu. Glasaju se sa glasnim skvičanjem.

 kutije za meke Metalna klopka za ulov živih miševa

    Kutije za meke protiv miševa od čvrste plastike na zaključavanje                                                              

UPOTREBLJAVAMO U SUZBIJANJU                    Metalna klopka za hvatanje živih miševa s 2 ulaza-nema izlaza

Još neke od zanimljivih činjenica o kućnim miševima su :miševi kako, miševi, što, miševi ljepilo,miševi bolesti,miševi izmet,mišja groznica

 

1. Mogu osjetiti razlike u temperaturama, te promjene u zemljanim tlima kroz svoje brkove
2. Dok međusobno komuniciraju, miševi uz uobičajene zvukove cičanja proizvode i ultra zvukove.
3. Miševi su jako dobri skakači; mogu skočiti i do 46 cm visoko u zrak. Uz to su i dobri penjači i plivači
4. Mišje srce kuca i do 632 otkucaja u min. Ljudsko srce samo kuca između 60-100 otkucaja/min.
5. Miš će sam otkinuti svoj rep ako je uhvaćen od strane grabežljivca
6. Prehrana im je jako različita; najčešće uključuje različitu ljudsku hranu (kruh,žitarice, tjesteninu i sl.), beskičmenjake, te ponekad čak i proizvode poput sapuna i duhana
7. Posjeduju jaku teritorijalnost, koju će mužjak agresivno braniti
8. Pare se tijekom cijele godine, te u svakom leglu imaju od 5-10 mladih. Gnijezda grade od različitih materijala, uključujući papire te stare krpe. Mladi se rađaju potpuno bez krzna, sa zatvorenim očima i ušima te izlaze iz gnijezda nakon 18 dana, za 45 dana postižu spolnu zrelost, a žive od 2-4 godine.
9. Zahvaljujući činjenici da čovjek miš dijele čak 99% gena , kao i onima o sličnosti razvoja embrija, simptomima mnogih bolesti i zajedničkih oblika poremećaja i ponašanja, nije čudno da miš kao jedan od glavnih modelnih organizama dobiva još važniju ulogu. Miševi postaju bitni sudionici u otkrivanju tajni ljudskog .genoma Većina glodavaca su noćne životinje ili su aktivne u sumrak, ali ih se može sresti i po danu.

10. Miševi kao hrana u prirodi služe mnogim životinjskim vrstama. Tako se danas kod uzgoja upotrebljavaju kao hrana za kućne zmije i ostale životinje.

ZAGREB 01/61 77 775;01/ 61 10 194; 098/66 44 64; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

ISTRA 052/460 050, 098/ 276 768; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.